Zamislite Hercegovinu pedesetih godina prošlog stoljeća. Tvrdo kamenito tlo, pjeskovite ravnice i škrto zemljište, ispresijecano vijugavom Neretvom koja donosi dašak života kroz suhi pejzaž. Tlo koje govori o vjekovima borbe, o generacijama koje su se trudile da izvuku život iz kamena. Malo tko je mogao vidjeti potencijal u toj suhoj, neplodnoj zemlji. No, jedan čovjek, Osman Pirija, imao je viziju koja je nadilazila trenutne stvarnosti, viziju koja je bila duboko ukorijenjena u njegovoj ljubavi prema rodnom kraju i ljudima.
Rođen 2. siječnja 1926. u Stocu, Pirija je od ranih dana pokazivao znatiželju i hrabrost koja će ga voditi kroz život. Njegovo djetinjstvo bilo je ispunjeno težinom svakodnevice, ali i snovima o boljoj budućnosti. Ova priča nije samo priča o uspjehu i inovacijama, već o neumornoj predanosti i nevjerojatnoj sposobnosti da vidi mogućnosti tamo gdje su drugi vidjeli samo prepreke. Priča nije samo fascinantna, već i duboko inspirativna jer otkriva kako je genijalni agronom, kroz svoju neupitnu odlučnost i viziju, postao pionir održive poljoprivrede u Hercegovini.
Put do ostvarenja tih snova započeo je studijem na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, gdje se istaknuo kao briljantan student. Nakon studija, posvetio se predavanju na istom fakultetu, prenoseći svoje znanje i strast budućim generacijama agronoma. Njegove su lekcije bile ispunjene ne samo tehničkim znanjem, već i dubokom vjerom u potencijal zemlje i ljudi koji je obrađuju.
Vizija koja nadilazi vrijeme
Pirijina vizija bila je jednostavna, ali duboko transformativna. Vjerovao je u potencijal Hercegovine kao plodne, zelene oaze, zemlje bogate vinogradima, maslinicima i voćnjacima. Njegova vizija bila je stvoriti mjesto gdje će ljudi moći živjeti od plodova svoje zemlje, mjesto koje neće biti samo ekonomski prosperitetno, već i ekološki održivo.
Osman je vidio budućnost Hercegovine očima punim nade i odlučnosti. Vjerovao je da je moguće iskoristiti sunce i vodu da bi se neplodna zemljišta pretvorila u plodne oaze. Njegov plan nije bio samo ekonomski; bio je humanitarni i ekološki, usmjeren na poboljšanje života lokalnog stanovništva. Hercegovina, puna kamena, krša i neplodne zemlje, trebala je postati obećana zemlja sretnih ljudi.
Pretvaranje vizije u stvarnost
Godine 1958. Pirija osniva HEPOK, Hercegovački poljoprivredni kombinat, s vizijom pretvaranja neplodnih zemljišta u plodne vinograde, maslinike i voćnjake. Odlučio je stvoriti “obećanu zemlju” u srcu Hercegovine, mjesto gdje bi ljudi mogli živjeti od plodova svoje zemlje, umjesto da odlaze u svijet u potrazi za boljim životom.
Logo HEPOK-a, koji je dizajnirao sam Osman Pirija, nije bio samo vizualni identitet već simbol vizije i nade. Dvojica muškaraca koji nose grozd u logu HEPOK-a simboliziraju izaslanike koje je Mojsije poslao da izvide obećanu zemlju. Prema biblijskoj priči, ova dvojica izaslanika su se zvala Jošua i Kaleb. Oni su izvidjeli zemlju Kanaan i kao dokaz njenog bogatstva donijeli nazad grožđe, smokve i šipke.
Taj simbol nije slučajan; Pirija je namjerno odabrao ovu sliku kako bi prenio poruku o mogućnostima i potencijalu Hercegovine. Hercegovina, kroz HEPOK, trebala je postati moderna obećana zemlja, plodna i puna života, zahvaljujući predanosti i inovacijama. Ovaj logotip ne samo da je predstavljao poljoprivrednu kombinaciju, već i Pirijinu vjeru u pretvaranje neplodnih zemljišta u oaze obilja, stvarajući mjesto gdje će ljudi pronaći prosperitet i sreću. Uzimao je samo neiskorištenu državnu zemlju prekrivenu kršem i kamenom, pretvarajući je u plodne vinograde i voćnjake. Pirija je vjerovao da i najneplodnija tla mogu postati bogata i produktivna uz pravi pristup i tehnologiju.
Često je isticao da u moderno vrijeme za uspješnu proizvodnju uopće ne treba zemlja već samo voda i sunce – dva resursa kojih Hercegovina ima u izobilju. Tvrdio je da ova regija, zahvaljujući svom bogatstvu sunčevih sati i potencijalu za učinkovito navodnjavanje, može postati plodna i produktivna unatoč surovim uvjetima.
Pod njegovim vodstvom, HEPOK je započeo ambiciozne projekte na kamenitim područjima Hercegovine, koristeći inovativne metode kao što je navodnjavanje kap po kap. Ovaj sustav je omogućio optimalno korištenje ograničenih vodnih resursa, pretvarajući suhe i kamenite terene u plodne vinograde. Primjer ovog podviga su čuveni kameni vinogradi u Brotnju, gdje je na 100 hektara kamenitog tla stvorena oaza za uzgoj vinove loze, što i za današnju tehnologiju predstavlja nevjerojatan podvig i čudo.
Poseban ponos Hepokovih vinograda bili su:
- Vinograd Blizanci kod Čitluka: Površina od 100 ha, zvan kameni vinograd, gdje su se uzgajale žilavka i bena, a proizvodilo čuveno kameno vino.
- Vinograd Kosor kod Blagaja: Površina od 100 ha.
- Vinograd Željuša iznad Mostara: Površina preko 400 ha, uzgoj sorti poput žilavke, blatine, chardonnaya, kabernet sauvignona, vranaca i merlota.
Pod njegovim vodstvom, HEPOK je brzo postao jedan od najvećih izvoznika u Jugoslaviji, zapošljavajući preko 3,700 ljudi, uključujući više od 200 inženjera. Kombinat je proizvodio široku paletu proizvoda, uključujući vina, sokove, džemove, te svježe voće poput grožđa i bresaka koristeći voće iz svojih prostranih nasada oko Čapljine. To nije bio samo poslovni uspjeh, već transformacija cijele regije.
Kako je to postigao:
- Integracija održivih praksi: Korištenje prirodnih resursa, kao što su sunce i voda, te implementacija metoda kao što je navodnjavanje kap po kap
- Zapošljavanje i edukacija: Stvaranje radnih mjesta za tisuće ljudi i obrazovanje novih generacija inženjera i poljoprivrednika
- Međunarodna suradnja: Kao ekspert FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda), radio je u Etiopiji i Libiji, prenoseći svoje znanje i viziju održivog razvoja u druge dijelove svijeta
Famozna Žilavka Grand Cru
Poznata po svojoj vrhunskoj kvaliteti i jedinstvenom okusu, postala je simbol hercegovačkog vinogradarstva i proslavila Osmana Piriju na međunarodnoj sceni. Ovo izvanredno vino, proizvedeno na stjenovitom tlu Hercegovine, toliko se izvozilo za Njemačku da su radnici morali kući stavljati viseće etikete kako bi ispunili ogromnu potražnju. Njegova popularnost i prepoznatljivost u Europi doprinijeli su reputaciji Hercegovine kao regije izvrsnih vina, ističući Pirijinu viziju i predanost u stvaranju nečega posebnog iz naizgled neplodne zemlje.
Borba za ekološku održivost
Međutim, Pirijin put nije bio bez prepreka. Snažno se protivio izgradnji aluminijskog kombinata u blizini HEPOK-a zbog negativnih ekoloških utjecaja koje bi takva industrija imala na plodne vinograde i cjelokupni okoliš. Pisao je pismo vlastima, upozoravajući na ozbiljne ekološke posljedice i strahovito braneći okoliš i zdravlje ljudi. Njegov je otpor izazvao političke sukobe, posebno s Džemalom Bijedićem, tadašnjim visokim političkim dužnosnikom.
Ovi sukobi, zajedno s političkim pritiscima i intrigama, na kraju su ga prisilili da napusti aktivnu ulogu u HEPOK-u. Unatoč tome, Pirija je ostao vjeran svojoj viziji i ideji održive poljoprivrede. Njegovo nasljeđe i dalje živi, inspirirajući nove generacije poljoprivrednika da slijede njegov primjer, promovirajući ekološki osviještenu i održivu poljoprivrednu praksu koja čuva prirodne resurse i unapređuje životnu sredinu za buduće generacije.
Nasljeđe koje živi
Priča Osmana Pirije inspiracija je svima nama. Njegova vizija o održivom razvoju i danas je relevantna. Važno je učiti iz njegovih postignuća, jer kroz inovaciju, održivost i ljubav prema prirodi možemo stvoriti bolje i bogatije mjesto za život. Krenite putem vizije i hrabrosti, jer to je nasljeđe koje Osman Pirija ostavlja svima nama.
Inspirirajte se vizijom Osmana Pirije i pretvorite svako druženje u luksuzno iskustvo s našim vrhunskim proizvodima. Pritisnite naruči i postanite član zajednice koja cijeni kvalitetu, hedonizam i užitak. Ne propustite priliku da okusite ljeto i miris sreće!
Osjetite kako je to biti član elite. Uživajte u najboljem što Hercegovina nudi. Naručite danas i stvorite sjećanja koja će trajati cijeli život.
S vizijom koja nadilazi vrijeme,
Vaš hedonism.ba team
“Zajedno stvaramo plodnu budućnost.”
