”Dragocjeno vino tvrdog, suhog, a blagoslovljenog kraja kao da čovijek pije smijeh i pjesmu i samo osmjehom i pjesmom pozdravlja svijet oko sebe” (Omer-paša Latas; Ivo Andrić)
Teško da je iti jedna sorta vinove loze imala toliko slavnu povijest kao što je to Žilavka, prvi put se u povijesti spominje čak davne 1353g u povelji ”Čitluku”, koju piše Bosanski Kralj Tvrtko I. Kotromanić.
Svojom kvalitetom ova sorta čak je potakla i Bečki dvor da 1886 g osnuje vinogradarsko vinarsku stanicu sa sjedištem u Mostaru, dobivena vina su se toliko svidjela tadašnjem caru Franji Josipu da ih je odlučio dopremati u Beč i koristiti kao službena vina u dvoru.
Svoju najveću slavu postiže između dva svjetska rata kada na najvećim vinskim sajmovima u Beču, Londonu, Parizu i Barceloni osvaja zlatne medalje i zauzima bitno mjesto na Svjetskoj vinarskoj sceni.
U Bivšoj Jugoslaviji Žilavka je bila prva bijela sorta koja je priznata kao vrhunska sorta sa geografskim porijeklom te je bila jedan od najvećih ambasadora tadašnje države.
Smatra se da je ime dobila po finim žilicama koje se mogu vidjeti kroz prozirnu kožicu na bobicama, međutim stari Hercegovci tvrde da je ime dobila po svojoj izdržljivosti odnosno žilavosti jer preživjeti ljeto u krševitoj Hercegovini nerijetko bez ijedne kapi kiše, mogu samo Žilave sorte.
Od sorte Žilavka se proizvode kvalitetna i vrhunska bijela vina zelenkasto žute boje, jakog tijela te specifičnih aroma cvijeća, izuzetan odnos između kiselina i alkohola daje ovom vinu jedan savršen sklad.
